{"id":3813,"date":"2023-04-17T21:07:20","date_gmt":"2023-04-17T20:07:20","guid":{"rendered":"https:\/\/svestojesam.com\/?p=3813"},"modified":"2023-04-18T13:19:34","modified_gmt":"2023-04-18T12:19:34","slug":"zeno-izuj-na-vreme-svoje-crvene-cipele","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/svestojesam.com\/en\/blog\/zeno-izuj-na-vreme-svoje-crvene-cipele\/","title":{"rendered":"\u017deno, izuj na vreme svoje &#8220;crvene cipele&#8221;"},"content":{"rendered":"<div id=\"bsf_rt_marker\"><\/div>\n<p>Inspirisana bajkom od H.K. Anderesena, ne tako omiljenom u dru\u0161tvu, ni \u010desto prepri\u010davanom, ali jednom preto\u010denom u film i baletsku predstavu&#8230; Tako\u0111e, inspirisana delom knjige K. P. Estes &#8220;\u017dene koje tr\u010de s vukovima&#8221;, po\u017eelela sam da vam pi\u0161em o &#8220;crvenim cipelama&#8221; &#8230; Po\u017eelela sam da vam pi\u0161em, kolika je va\u017enost za jednu \u017eenu da prepozna trenutak, kada je vreme da ih skine. <\/p>\n\n\n\n<p>Andersenova bajka nas upoznaje sa siroma\u0161nom devoj\u010dicom, po imenu Karin, koja je silno \u017eelela da ima crvene cipele i kada ih je jednom obula, vi\u0161e nije mogla da skine sa svojih stopala. Morala je, u njima da ple\u0161e do svoje smrti. Taj ples je devojku \u010dinio u po\u010detku radosnom, sre\u0107nom, dok je nije na\u010disto preuzeo. Bio je ples koji ju je vodio u ekstazu, koja je prerasla u potpuni u\u017eas. <\/p>\n\n\n\n<p><strong>Crvene cipele&#8230; Da li su one krajnja prilago\u0111enost svemu \u0161to nismo? Svemu onome \u0161to nam je nametnuto od kolektiva? \u0160to se tra\u017ei, o\u010dekuje od jedne \u017eene? Da li su one na\u0161 nedostatak instikta da prepoznamo sve zamke u koje nas je ovo dru\u0161tvo bacilo? Mo\u017eda su i odse\u010denost nas \u017eena, od na\u0161e prave intuitivne, instiktivne prirode? Odse\u010denost od na\u0161e &#8220;divlje prirode&#8221;, koja nas ako ne baratamo svesno sa njom, vodi u na\u0161u &#8220;podivljalu prirodu&#8221;? <\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Divlja priroda, kako ka\u017ee i Estes je ono \u0161to je po\u017eeljno u jednoj \u017eeni, podivljala priroda, NE! Ona \u017eenu, zasigurno, vodi u skapavanje i smrt.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Jedno je sigurno, mnoge fenomenalne \u017eene koje su zapo\u010dele svoj \u017eivot, kao sjajna, talentovana bi\u0107a, su zapele u ovom svetu. Nikada se nisu oporavile od &#8220;plesa u crvenim cipelama&#8221;, jer ih nisu na vreme izule.  <\/strong>Ubila ih je ova struktura dru\u0161tva, utemeljenog na konzumentskom na\u010dinu \u017eivota i ogrezlog u materiji. <strong>Ako \u017eena jednom obuje &#8220;crvene cipele&#8221;, a obujemo ih sve, mo\u017ee zaista lepo &#8220;plesati u njima&#8221;, ako u njoj \u017eivi njena prava priroda u celosti. Ako je OSE\u0106A! Ako je sa sobom u \u010cVRSTOJ VEZI. Sa svojim INSTINKTIMA. Sa VELIKOM MAJKOM. Ako zna da oseti nedostatak radosti. Umrtvljenost svoju. Ako zna da je prepozna na vreme. DA OSETI.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Devoj\u010dicu Karin u bajci, ne ubija ose\u0107aj radosti plesa u crvenim cipelama, sve dok ona plesati \u017eeli&#8230; Me\u0111utim, taj ples ne prestaje i iz ose\u0107aja radosti, nastaje nedostatak radosti i ples prelazi u iscrpljuju\u0107i igru, bez kraja. Jer devoj\u010dica ne zna da prepozna, ne zna na vreme da oseti kada preterivanje u plesu, kre\u0107e da lomi njene male psihi\u010dke kosti, sve dok se \u010ditav temelj psihe ne sru\u0161i i ona od sjajne balerine, postaje obi\u010dna iscrpljena, utvara, koja umire. <strong>Ona nije na vreme prepoznala kada su je &#8220;zaposele&#8221; crvene cipele i u tome je njena tragedija! I na\u0161a, ako ne osetimo kada je vreme da &#8220;izujemo crvene cipele&#8221;.<\/strong> \u017dena koja je nesvesna svojih negativnih misli, ose\u0107aja nedostatka, toksi\u010dnih odnosa, raznih opijata&#8230; sasvim lagano &#8220;umire&#8221; u ovom svetu. Sve to postaju njene &#8220;crvene cipele&#8221; i jako te\u0161ko ih je skinuti kasnije. Veoma te\u0161ko. Ali nije nemogu\u0107e! <\/p>\n\n\n\n<p>Nama \u017eenama je nekada naporno da prepoznamo, kada smo izgubile na\u0161e instikte za pre\u017eivljavanjem &#8220;divlje prirode&#8221;, ja \u0107u je zvati <strong>&#8220;izvorne prirode<\/strong>&#8221; u nama, jer je to podmukao proces, dugogodi\u0161nji \u010desto. Dru\u0161tvo sa svime \u0161to servira potpuno podr\u017eava umrtljivanje \u017eene i to traje i traje i traje vekovima unazad, a \u017eena \u017eeli da pripada tom dru\u0161tvu i tu nastaje raskorak izme\u0111u &#8220;ekstati\u010dnog plesa \u017eene&#8221; i &#8220;plesa strave i u\u017easa \u017eene&#8221;!<\/p>\n\n\n\n<p><em>Na\u0161a &#8220;izvorna priroda&#8221; nas \u010duva oduvek i govori nam: &#8220;Ej, dosta je, izuj crvene cipele. Odmori. Stani, da bi mogla ponovo da stvara\u0161. Polako.&#8221; <\/em><strong>Nas doslovno na\u0161a &#8220;izvorna priroda&#8221; \u010duva od nas samih.<\/strong> Jer ne mo\u017eemo kompenzovati svo to ranjavanje, svu izdaju sa preterivanjima, sa besom, krivicom, haosem, poricanjem, \u010dulnim zadovoljstvima&#8230; Ne mo\u017eemo! <strong>Tako postajemo &#8220;podivljale&#8221;, a to toksi\u010dno za \u017eenu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Moramo znati da koristimo kako svoju unutra\u0161nju, tako i spolja\u0161nju slobodu, jer \u0107emo otupiti i postati nesposobne da \u017eivimo u skladu i u telotvorene sa na\u0161im uro\u0111enim darovima. Vizija, Intuicija, Samopouzdanje, Proto\u010dnost, Podr\u0161ka, Stvaranje&#8230; Sve to je prirodno za jednu \u017eenu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Divlja, zdrava, izvorna priroda u nama je dovoljno sna\u017ena da nosi \u017eeljeni arhetip i da se ne slomi. Podivljala, odse\u010dena priroda, nije. \u017dena koja je odse\u010dena od svog pravog izvora, od Velike Majke, od Kreacije mora da zaroni u isceljenje sebe, na vreme<\/strong>. Da ozdravi. Jer kad si bolestan, nakon te bolesti treba ti vreme da oja\u010da\u0161 ponovo. Ne ide\u0161 spa\u0161avati druge, ne ide\u0161 u boj ako si &#8220;ogrezla u bolesti&#8221;. <strong>Jednostavno, ide\u0161 u sebe<\/strong>!<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>&#8220;Zavisnost zapo\u010dinje kada \u017eena izgubi svoj ru\u010dno pravljen i smislen \u017eivot, pa se usresredi na pronala\u017eenje ne\u010dega \u0161to mu biva sli\u010dno na bilo koji na\u010din. Zavisnost i podivljalost su povezane. Ve\u0107ina \u017eena je bila u zarobljeni\u0161tvu makar kratko, a neke beskarajno dugo. Neke su bile slobodne samo in utero. Sve su tokom tog perioda izgubile zna\u010dajnu koli\u010dinu instikta. Neke su izgubile ose\u0107aj za to, ko je dobra osoba, ko nije, pa \u010desto zastrane. Drugima je usporena sposobnost reagovanja za nepravdu, i \u010desto postaju nevoljne mu\u010denice, spremne na osvetu. Tre\u0107ima je oslabljen instikt za beg ili borbu, pa se prtvore u \u017ertve. Spisak se nastavlja. <\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>Obrnuto, \u017eena koja je u posedu zdravog divljeg razuma, odbija konvencije koje nisu razumne, niti neguju\u0107e. &#8230; D\u017eenis D\u017eoplin je jednom poku\u0161ala da se prilagodi, pre pada u opsednutost. Pristupila je redovima mo\u0107nih, ali povre\u0111enih \u017eena koje su postale lete\u0107i \u0161amani za mase. Fransis Farmer, Bili Holidej, Silvija Plat, D\u017eudi Garland, Edit Pjaf, Frida Kalo&#8230; Na\u017ealost \u017eivoti nekih od na\u0161ih omiljenih uzora me\u0111u divljim \u017eenama i umetnicama, zavr\u0161ili su se prerano i tragi\u010dno&#8221;, navodi Estes.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Samo zato \u0161to nisu prepoznale kada je vreme da izuju svoje &#8220;crvene cipele&#8221;&#8230;.<\/p>\n\n\n\n<p>Grlim vas, Neda<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Inspirisana bajkom od H.K. Anderesena, ne tako omiljenom u dru\u0161tvu, ni \u010desto prepri\u010davanom, ali jednom&#8230;<\/p>","protected":false},"author":2,"featured_media":3819,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"pmpro_default_level":"","_themeisle_gutenberg_block_has_review":false,"_glsr_average":0,"_glsr_ranking":0,"_glsr_reviews":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[136],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/svestojesam.com\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/thumbnail-2.jpg?fit=1080%2C1476&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_likes_enabled":false,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/svestojesam.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3813"}],"collection":[{"href":"https:\/\/svestojesam.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/svestojesam.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/svestojesam.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/svestojesam.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3813"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/svestojesam.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3813\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3821,"href":"https:\/\/svestojesam.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3813\/revisions\/3821"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/svestojesam.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3819"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/svestojesam.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3813"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/svestojesam.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3813"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/svestojesam.com\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3813"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}